Sunday, May 27, 2012

Vaga: Chief Technical Specialist

UNITED NATIONS DEVELOPMENT PROGRAMME
Timor-Leste

JOB DESCRIPTION


I. Position Information

Job Code Title: Chief Technical Specialist, Mobilize Social Business to Accelerate Achievement of MDGs in Timor‐Leste Project
Position Number: 00071372
Department: Poverty Reduction (PRE) Unit
Reports to: Deputy Country Director, Programme and Operations
Position Category: Development Project Fund (DPF)
Position Status: Non‐rotational (project funded)
Current Grade:
Proposed Grade: P4
Approved Grade:
Position Classified by:
Classification Approved by:

II. Background

The Government of Timor‐Leste identified rural development as an area requiring significant attention. In support of this aim, UNDP’s efforts towards poverty reduction concentrate on the creation of sustainable livelihoods and increased employment opportunities and incomes in targeted rural areas. This is taking place through capacity development of government, communities and other partners and reflects the recognised importance of initiatives at both the macro‐ and micro‐levels.

Micro, small and medium enterprises (MSMEs) have been accepted worldwide as an important engine of economic growth and promoting inclusive growth. Improvement of business opportunities through strengthening MSMEs could serve as a catalyst for achieving the Millennium Development Goals (MDGs). To accelerate the achievement of the MDGs, the Government of Timor‐Leste and UNDP are collaborating to explore innovative ways to mobilize the private sector to contribute proactively to development. This will be done by setting up social businesses and through partnership agreements, providing them with much needed business development services.

Financed by the Korea‐UNDP MDG Trust Fund, the Government of Timor Leste and UNDP Timor‐Leste officially launched a new project entitled “Mobilize Social Business to Accelerate Achievement of Timor‐Leste MDGs”, in April 2012. The overall objective of this 3‐year project is to promote social businesses that will contribute to private sector development as well as attainment of MDGs. As a result of this project, social businesses are expected to contribute to the reduction of poverty in rural areas of the country and generate rural employment opportunities and income.

In order to achieve this objective, the project will focus on four key outputs: (1) Enabling environment for Social Business development in Timor‐Leste; (2) A Social Business Fund is established for financing to viable Social Business; (3) Improved capacity of service providers to provide accessible needs‐based technical support to Social Businesses; and (4) Improved coordination and networking of investors, service providers, regulatory bodies and Social Businesses.

To meet these outputs, UNDP Timor‐Leste seeks to recruit a Chief Technical Advisor to be responsible for the overall implementation of the project, which would also involve policy advice as well as responsibilities for programme management, coordination with national and international partners and supervision of international and national personnel. The CTA will also assist in organizing regular Project Steering Committee meetings during which key issues and priorities for the project will be discussed. S/he is also responsible for ensuring regular donor reporting and briefings.

III. Duties and Responsibilities

Under the guidance of the Project Steering Committee and UNDP, the CTA will be responsible for the following key functions:
  • Project management;
  •  Policy advice and capacity building;
  • Knowledge management;
  • Effective project management Day‐to‐day operational project management towards delivery of results including work planning, resource allocation and input mobilization, technical, administrative and financial supervision, monitoring and reporting on implementation and results;
  • Strategic inputs into project activities such as the Social Business Fund, training (curricula, courses, schedules), study tours, conferences and workshops;
  • Managing partnership agreements and contracts from procurement to performance and results monitoring ;
  • Ensure improved coordination and networking of investors, service providers, regulatory bodies and Social Businesses;
  • Supervision, coordination and evaluation of the work of advisors where applicable and all Project administrative support staff;
  • Reporting to Project Steering Committee which is co‐chaired by UNDP and Minister of Economy and Development, assuming Secretariat role to the PSC and preparing technical and financial reports on progress and achievement of results; and
  • Brief interested donors or foreign missions on the activities of the Project.

Policy advice and capacity building
  • Strategic inputs into the design of the Social Business Fund and stakeholder consultations
  • Provision of advise and supports through technical assistance to the national counterparts, as required
  • Provision of other advice as needed to UNDP concerning the evolution and role of the relevant National Directorates, Commercial Banks and other National Institutions;
  • Participate and actively contribute to all private sector/social business coordination forum;
  • Provide and coordinate substantive inputs to the preparation of financial institutions’ and UNDP policy notes, statements for important events;
  • Active knowledge management focusing on achievement of the following results: responsibility for selecting and bringing lessons learnt to help achieve the outputs of the Programme and facilitating the use of global knowledge networks in the field;
  • Sharing of Programme results including through reviewing Programme publications, and by taking responsibility for knowledge networking with national agencies and UNDP’s global community;
  • Representation of the Project before UNDP and the national authorities particularly the Ministry of Economy and Development, relevant Directorates and Commercial Banks;
  • Assistance in promoting dialogue and good practices on social businesses among different stakeholders in the private sector and with interfacing sectors; and
  • Serve as an advocate for UN core values and UNDP’s policies on rural economic development in the dialogue with the financial/private sector institutions and facilitate the practical implementation of this dialogue through the Programme interventions

IV. Impact of Results

The key results have an impact on poverty reduction in rural Timor‐Lesteand progress towards achievement of the 2015 MDG targets in Timor‐Leste in the following areas:
  • Effective Project management services;
  • Policy advice and capacity building; and
  • Active knowledge management.

V. Competencies

Corporate Competencies:
  • Demonstrates integrity by modeling the UN’s values and ethical standards;
  • Promotes the vision, mission, and strategic goals of UNDP;
  • Displays strong cultural, gender, religion, race, nationality and age sensitivity and adaptability;
  • Treats all people fairly without favoritism.

Functional Competencies:

Technical and substantive capacity:
  • Specialist knowledge in the area of rural economic development and business development (including sustainable financing mechanisms), preferably in a post‐conflict setting;
  • Knowledge of institutional capacity development;
  • Promotes knowledge management and best practices inside and outside UNDP and a learning environment in the office through leadership and personal example;
  • In‐depth practical knowledge of inter‐disciplinary development issues.

Management and Leadership:
  • Ability to lead strategic planning, change processes, results‐based management and reporting;
  • Ability to lead formulation, oversight of implementation, monitoring and evaluation of development projects;
  • Builds strong relationships with clients, focuses on impact and result for the client and responds positively to feedback;
  • Consistently approaches work with energy and a positive, constructive attitude;
  • Demonstrates strong oral and written communication skills;
  • Demonstrates openness to change and ability to manage complexities;
  • Leads teams effectively and shows mentoring as well as conflict resolution skills.

VI. Required Skills and Experience

Education:
  • Masters Degree in Financial Management, or any other related field.

Experience:
  • Minimum of 7 years of extensive working experience in the area of Rural Economic Development/Private Sector Development and/or Social Business/Cooperative Development with good knowledge of financing of small businesses and cooperatives;
  • Experience in project management of related projects;
  • Experience in capacity building of national institutions (government, private, civil society) in developing countries;
  • Experience with UNDP or other international/bilateral development organization supported projects; and
  • Experience in post‐conflict countries, and specifically Timor‐Leste will be an asset.

Language Requirements:

Excellent communication skills in written and spoken English.

An oral and written skill in Portuguese and/or Tetum is an asset.

VII. How to apply :

Please visit http://jobs.undp.org/, you will find this position at Poverty Reduction focus area and click on the position title to see the Term of Reference (TOR)and click on the apply now to apply or you may forward to a friend by click on Refer a Friend.

All Applications should be submit online.
Closing date for submission your application: 05 June 2012
Only shortlisted candidate will be contacted

Monday, May 21, 2012

Lasama Husu Urjenti Xanana Gusmao Bolu Atensaun Deputadus CNRT Lá Tama Servisu Semana 3


Notísia Husi TVTL
Segunda Kalan, 07 Maiu 2012



Deputadu CNRT Abandona Plenaria PN
“Lasama Husu Xanana Gusmao Fo Atensaun Bá Ninia Deputadu CNRT Hodi Priense Korum”

Prezidenti Parlamentu Nasional, Fernando Lasama de Araujo, husu orjenti bá lideransa masimu Prezidenti Partidu CNRT, Kay Rala Xanana Gusmao, atu bolu atensaun bá membrus deputadus bankada CNRT, ne’ebe durante semana 3 lá marka audensia iha plenaria Parlamentu Nasional.


Durante semana 3 ona Deputadu bankada CNRT abandona sala plenaria, razaun sira sai husi fatin refere tamba lá konkorda ho alterasaun Lei Eleitoral bá Parlamentu Nasional, ne’ebe tau ona iha ajenda atu submete bá prosesu diskusaun.


Relasiona ho atetude Deputadu bankada CNRT ne’e, hafoin preside plenaria, Prezidenti Parlamentu Nasional, Fernando Lasama de Araujo, hateten, nia lamenta ho hahalok deputadus hirak ne’e, tamba ne’e nia husu urjenti bá Kay Rala Xanana Gusmao nudar lider masima bá Partidu CNRT atu bolu atensaun Deputadu bankada CNRT.


“Hau husu bá Prezidenti Partidu CNRT, (Xanana Gusmao) atu abiza nia-nian Deputadu sira atu prinese korum. Buat ida plenaria ne’e atu debate, iha balun vota kontra, iha balun abstensaun no balun vota afavor, ne’ebe hau lamenta tebe-tebes bá Deputadu sira (CNRT) lá marka prezensa,” dehan Fernando La sama.


Bá kestaun ne’e, Deputadu husi bankada FRETILIN, Inacio Moreira, hateten, ho aujensia Deputadu bankada CNRT ne’ebe abandona sala plenaria durante semana 3, hatudu katak, oras ne’e dadaun Parlamentu Nasional hahu tama ona bá faze krize Institusional.


“Lolo’os Parlamentu Nasional tama ona bá krizi Institusional, tamba Deputadu husi Governu ninia mak abandona fali e kuaze semana 3 ona, hau hanoin publiku tenki tau matan bá hahalok destindus Deputadu sira husi bankada CNRT ninian,” dehan Inacio Moreira.


Antes ne’e mos, Deputadu husi bankada CNRT, Vicente Guterres, liu husi konferensia da imprensa fo sai bá publiku katak, razaun sira lakohi partisipa iha diskusaun Lei refere, tamba se Lei ne’e aprova gasta orsamentu maka’as. 

Komunidade Fomentu II Konsidera CNRT Ho Motto BBM Ne'e Badinas Bosok Militante


Notísia Husi TVTL
Segunda Kalan, 07 Maiu 2012


Partidu Ne’ebe Koligasaun Iha AMP Fo Adeus Bá CNRT, Xanana Hamosu Moto BBM (Badinas Buka Militante)
“Komunidade Fomentu II Konsidera Konsolidasaun CNRT Ne’e Ho Motto BBM (Badinas Bosok Militante)”

Partidu CNRT hala’o konsolidasaun iha Suku Komoro, Aldeia Fomentu I no II, iha konsolidasaun ne’e, Prezidenti partidu CNRT, Xanana Gusmao, fo tomada de pose bá estrutura partidu nian antes tama bá eleisaun Parlamentar.


Konsolidasaun bá Partidu CNRT iha Domingu foin lalais iha Suku Komoro, ne’ebe partisipa husi militante no simpatizante hodi rona programa Partidu nian. Iha sorumutu ida ne’e Prezidenti Partidu CNRT, Kay Rala Xanana Gusmao, hato’o bá militante sira katak, sei esforsu atu hadia povu nia moris maske oras ne’e partidus balun ne’ebe durante ne’e hala’o koligasaun ho CNRT hodi forma Governu, hato’o “Adeus” ba CNRT, maibe, CNRT kontinua esforsu atu hakbesik a’an bá povu hodi hato’o programa wainhira hetan konfiansa husi povu.


Iha oportunidade ne’e mos Prezidenti CNRT, Kay Rala xanana Gusmao, husu bá estrutura atu hatutan moto BBM (Badinas Buka Militante) nune’e bele garante CNRT manan iha eleisaun Parlamentar mai.


“Programa ita nian lalika koalia Door-to-door, maibe ita koalia de’it BBM (Badinas Buka Militante” ida ne’e mak ita halo door-to-door, ida ne’e mak ita halo to’o iha 7 Julhu ita sei manan no kaer ukun mesak, kuandu ita ukun mesak ita sei hadia diak liu tan, ita sei tuir programa ketak ida ne’ebe sei lá dada malu e sei lá dudu malu, ita dehan halo, halo dala ida, lá halo dala ida, ida seluk sai, ida seluk tama, hau senti katak povu bele hetan benefisiu diak liu tan,” deklara Xanana Gusmao.


Iha konsolidasaun Partidu CNRT ne’e konsege mosu deskontenti komunidade Aldeia Fomentu II, tamba konsidera Komisaun Organizadora lá fo sai los motivu husi serimonia ne’ebe atu hala’o, maibe bosok hodi dehan, Primeiru Ministru Xanana Gusmao, mai atu fahe ekipamentu ne’ebe uza hodi suru rai henek.


Bá kestaun ne’e, Xanana promete bá povu iha Mota Komoro, katak, Governu sei responde bá sira nia ezizensia iha tempu besik.

Sunday, May 20, 2012

OJETIL Kumprimisiu Reforsa Partidu Historiku FRETILIN Kaer Ukun Fali


Notisia Husi TVTL
Segunda Kalan, 07 Maiu 2012


OJETIL Kumprimisiu Reforsa FRETILIN
“Gregoriu Saldanha Deskorda Voatus Ne’ebe Dehan Nia Sai Husi FRETILIN”

Organizasaun Juventude Timor-Leste OJETIL, iha kumprimisiu atu reforsa Partidu Historiku FRETILIN, atu nune’e bele kaer ukun fila fali.


Liu husi reuniaun alargada, Domingu ne’e iha Taibesi, ne’ebe partisipa husi reprejetante OJETIL iha Distritus 13, Prezidenti OJETIL, Gregorio Saldanha, hateten katak, objetivu husi reuniaun ne’e atu konsolida OJETIL hodi reforsa politika Partidu FRETILIN.


Liu husi reuniaun ne’e korpu dirativu OJETIL sira mos hala’o avaliasaun kona bá politika no estratejia ne’ebe bele hametin liu tan unidade iha Partidu FRETILIN nia laran ne’ebe OJETIL hamahon a’an.


Iha reuniaun alargada ne’e ,Prezidenti OJETIL, Gregoriu Saldanha, mos deskorda ho boatus ne’ebe hateten katak, nia sai ona husi Partidu FRETILIN no Gregorio Saldanha hateten katak, FRETILIN maka organiza funu ne’e to’o Timor oan alkansa independensia no nia husu atu tenki kria harmonia iha partidu nia laran.


Iha fatin hanesan, Sekretariu Jeral OJETIL, Eladiu Faculto, hateten katak, FRETILIN konsege lori no organiza prosesu naruk durante rejistensia no iha faze foun FRETILIN mos hasoru dezafius barak iha Primeira Governasaun to’o ema seluk aproveita oportunidade ne’e hodi hamosu krize.


Faculto akresenta tan, husi reuniaun alargada ne’e, OJETIL sei deskute kona bá vizaun no misaun OJETIL nian atu fortifika FRETILIN bá eleisaun Parlamentar ne’e. 

Thursday, May 17, 2012

FRETILIN - CNRT Komunika Diak Ho PD Hare Situasaun Politika


Jornal INDEPENDENTE
Tersa, 08 Maiu 2012


CNRT-FRETILIN Hahu Komunika Di’ak Ho PD”

Partidu Demokratiku (PD) pronto nafatin hodi hamutuk ho partidus politiku seluk, liu-liu partidu bo’ot hanesan FRETILIN ho CNRT hodi kaer ukun iha periodu 2012-2017.


Pozisaun ne’e PD foti bazeia bá informasaun formal no informal husi Partidu FRETILIN no CNRT bá lideransa PD nian kona bá lalaok Governu iha futuru.


Vise Prezidenti PD, Adriano do Nascimento, hateten, oras ne’e Partidu FRETILIN ho CNRT iha komunikasaun diak ho PD, relasiona ho eleisaun Parlamentar ne’ebe besik dadaun.


Nia dehan, iha komunikasaun laran Partidu ida-idak hatudu ninia vontade no sinal pozitivu atu hamutuk hari’i Governu.


“Ami iha komunikasaun diak ho Partidu FRETILIN no CNRT atu hare’e situasaun politika, tanba ho 26 Partidus, defisil atu Partidu ida manan absoluta hodi ukun,” deklara Adriano bá INDEPENDENTE horsehik iha PN.


Nune’e mos nia dehan, kuaze Partidu hotu liu-liu FRETILIN no CNRT inklui PD rasik sei hala’o koligasaun hafoin eleisaun, tamba PD rasik hakarak hare nia forsa hetan kadeira hira iha eleisaun hodi halo koligasaun bá kaer Governu. 

Estrada Foun Kapital Dili Komesa Naliun Ho Bé

Jornal INDEPENDENTE
Tersa, 08 Maiu 2012


“Bé Naliun Iha Estrada Foun Kapital Dili”

Bankada Opozisaun, FRETILIN, no Prezidenti Parlamentu Nasional, preokupa tebes ho kualidade estrada foun iha kapital Dili.


Estrada foun ne’ebe kompañia Concorcio Nasional Timor-Leste (CNT) halo iha kapital Dili bé komesa naliun wainhira udan bo’ot.


Aliende kualidade estrada, Bankada FRETILIN mos kontinua kestiaona maka’as bá projeitu eletrisidade, edukasaun ne’ebe gasta osan bo’ot maibe lá hatudu rejultadu pozitivu.


Deputadu husi bankada FRETILIN, Inacio Moreira, hateten, reabilitasaun iha kapital Dili kuaze laiha kualidade, tanba lá tuir estandar tekniku.


Governu ho kompañia sira halo, lá ho planu ruma hodi estraga imazen kapital nasaun ne’e.


Kona bá eletrisidade, tuir Inacio, katak, lamenta tamba ho orsamentu U$400 Milloens, hodi halo projeitu ne’e, fahe de’it bá kompañia sira maske lá tuir Lei.


Entertantu, Prezidenti Parlamentu Nasional, Lasama, husu bá orgaun kompotente atu halo kontrolu masimu atu projeitu ne’e fo duni benefisiu bá povu ki’ik, tanba nia lakohi osan hirak ne’e monu bá grupo ida nia interese.


“Hau hare’e ida bá simu projeitu, fo tutan bá ida seluk, depois iha tan kompañia seluk mak kaer tan, ne’e lalika halimar ho situasaun ida hanesan ne’e, tenke halo investigasaun,” deklara Lasama. 

Eskola Sekundaria 4 de Setembru Hasoru Problema Inundasaun Grave

Jornal INDEPENDENTE
Tersa, 08 Maiu 2012


“Inundasaun Halo Atividade 4 Setembru Paradu”

Eskola Sekundaria 4 de Setembru hasoru problema inundasaun grave (bé nalihun) iha sala eskola bainhira iha tempu udan.


Inundasaun ne’e, difikulta prosesu aprendizazen no estudantes sira tenki paradu.


Diretor eskola 4 de Setembru, Alberto da Costa Branco, dehan, iha tempo udan estudantes sira tenki haruka fila bá uma tanba iha eskola laran nakonu ho bé.


Eskola ne’e iha sala hamutuk 28, maibe sala estudantes 3 inklui sala Edifisiu eskola lá utiliza ho diak, tanba bé no tahu nakonu iha tempu udan.


Bá kestaun ne’e, tuir Diretor ne’e katak, ekipa Ministeriu Edukasaun identifika bei-beik ona maibe to’o agora seidauk iha asaun konkreta ida atu bele salva situasaun ida ne’e. 

SES Lá Interese Ró Patrulha UPM 9 A'at No Hela Deit 4 Maka Funsiona


Jornal INDEPENDENTE
Tersa, 08 Maiu 2012


“Ró Polisia Maritimu Hein Governu Foun Mak Rezolve”

Komandu Jeral Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL), rekoinese katak, ró patrulha husi Unidade Polisia Maritima (UPM) a’at duni, maibe seidauk iha planu atu hepara fali ró hirak ne’e.


Adjuntu Komandante Jeral PNTL, Komisariu Afonso de Jesus, hateten, prosesu atu troka ró hirak ne’e presiza tempo naruk, tanba ne’e, Komandu PNTL seidauk bele determina bainhira mak bele hadia ró hirak ne’e.


“La’os agora maibe iha futuru ita tenki hare,” tenik nia, iha nia servisu fatin, Kaikoli, Dili (07/05).


Tuir deklarasaun husi Komandante UPM, Lino Saldanha, katak, ró patrulha UPM nian hamutuk 13, maibe 9 mak a’at ona no hela 4 deit mak bele funsiona.


Maske problema ne’e mosu iha unidade UPM, maibe seidauk iha desizaun politika husi Sekretariu Estadu Seguransa (SES) hodi hadia ró ne’e. 

Deputadus CNRT Falta Semana 3 Halo Lei Barak Ameasa Kaduka

Image: timorhauniandoben.blogspot.com
Jornal INDEPENDENTE
Tersa, 08 Maiu 2012



“Deputadu Faltozu, Lei Barak Iha PN Ameasa Kaduka”

Lei barak ne’ebe tama ona meza Parlamentu Nasional (PN) ameasa kaduka (debate fila-fali iha Lezislasaun foun), tanba Deputadus barak mak faltozu iha Plenaria PN.


Lei ne’ebe oras ne’e dadaun sei pendente hela iha PN, mak hanesan, Lei rai nian ne’ebe Prezidenti Repúblika veta iha fulan kotuk liu bá, Lei Anti Korupsaun, Lei reparasaun vitima no seluk tan.


Membru komisaun A Parlamentu Nasional, asuntu Lejislasaun, Poder Lokal no Konstituisaun, Deputadu Rui Menezes, hateten, situasaun ne’e mosu tanba ukun nain, liu-liu Parlamentu Nasional, lá hatudu vontade diak hodi defende interese nasional.


Deputadu husi bloku AMP, bankada PD ne’e dehan, hafoin eleisaun Prezidensial, servisu iha uma fukun PN, liu-liu prezensa Deputadus sira kuaze loro-loron lá prienxe korum.


“Lei sira ne’e tenki kaduka, tanba defisil atu deskute no aprova kuandu laiha kuorum,” tenik nia iha Uma Fukun PN (07/05).


Nia dehan, ameasa bo’ot liu bá Lei rai nian, tanba hafoin Prezidenti Repúblika veta fo prazu loron 40 deit bá Parlamentu Nasional atu hadia artigu balun ne’ebe Xefe Estadu kestiaona, se lae, Lei ne’e sei kaduka, bá lezislasaun foun mai mak debate fali artigu hodi aprezenta bá Prezidenti Repúblika foun.


“Mania Politika mak hanesan ne’e, Partidu sira haree liu bá interese Partidaria, interese povu nian tau bá rai,” lamenta Rui.


Iha fatin hanesan, Prezidenti PN Fernando Lasama, husu bá Deputadus sira atu kumpri nia misaun ho diak.


Nia hatutan, atu halo debate no aprovasaun Lei rai, Deputadu sira ne’ebe marka prezensa, minimu tenki hetan metade husi total Deputadu PN, kuaze 33 Deputadus. 

Wednesday, May 16, 2012

CNRT Fase Liman Husi PD Ho Partidus Seluk Iha Governasaun AMP

 Jornal Timor Post
Tersa, 08 Maiu 2012


Laiha Etika Politika
“PD Hetan Kadeira La’os Tanba CNRT”

Xefe bankada Partidu Demokratiku (PD), Adriano do nascimento, hateten, kadeira ne’ebe membru PD sira okupa iha Governu no Parlamentu Nasional laos tamba Partidu CNRT mak fo, kadeira hirak ne’e povu mak fo tanba povu iha konfiansa bá PD.

Adriano hateten lia hirak ne’e bá Timor Post, Segunda (07/05), iha uma fukun Parlamentu Nasional, relasiona ho deklarasaun husi Vise Prezidenti Parlamentu Nasional, nudar mos lider ida husi Partidu CNRT nian, Vicente Guterres, ne’ebe hateten, kadeira balun ne’ebe mak Partidu seluk inklui membru PD sira oras ne’e tu’ur bá ne’e CNRT mak fo.


“Kadeira hirak ne’e ami nian duni, tantu iha Governu no mos iha Parlamentu, ne’e laos Partidu ida mak fo, ida ne’e proporsaun ida-idak ninian, laos CNRT mak fo, se enkuantu CNRT mak momentu ne’e sira to’o iha 33 ka 34 depois ami aumenta karik, sira bele dehan sira mak fo, maibe ida ne’e konta mos ho ami mak to’o hodi forma Governu AMP,” dehan Adriano.


Entertantu bá Timor Post, Adriano mos hateten, nia parte mos hakfodak ho motto ne’ebe CNRT hamosu katak Adeus AMP, Bemvindu CNRT.


Adriano afirma, AMP ne’e hari'i ho akordu ida, ne’ebe nia haktuir katak, wainhira remata mandatu tenki ho didiak, katak, Partidus hotu ne’ebe mak hamutuk hodi forma AMP ne’e tenki hamutuk maka husik AMP ho dignidade.


“Ami senti hakfodak bainhira mosu iha espanduk iha konsolidasaun partidu nian, komesa ona hateten, “Adeus AMP, Bemvindu CNRT” iha AMP mak maioria hodi ukun, tanba ne’e mak ami konsidera lá ho involvimentu ami nian, ka lá konta ho ami, ami senti ne’e lá diak,’ dehan Adriano ho tristeza.


Nia konsidera, CNRT hasai PD inklui Partidus sira seluk ne’ebe hamutuk forma Governu ne’e, ho laiha respeitu, “Memecat Ami dengan tidak hormat”, tantu ne’e bá kontestu politika no mos bá iha etika politika, ida ne’e psikolojikamente, politikamente ami senti lá diak,” hatutan lideransa PD ne’e.


Hatan bá kestaun “Adeus AMP Bemvindu CNRT”, Porta Vos bankada CNRT, Aderito Hugo, esplika bá Timor Post iha bankada CNRT Parlamentu Nasional, katak,” hau senti lia fuan sira hanesan ne’e, PD mak bele koalia bá ami, ami hakfodak se PD mak senti hanesan ne’e, tanba lia fuan ida mosu hanesan “Adeus AMP Bemvindu CNRT, ne’e lia fuan espontanista ida iha militante sira nian,”hateten Hugo. 

Pe. Joao Aparicio Kondena Partidus Ho Idiolozia Kapitalizmu

Jornal Timor Post
Tersa, 08 Maiu 2012



“Pe. Joao Aparicio: Ukun Labele Ho Ideolozia Kapitalizmu”

Pe. Joao Aparicio SDB, reprejetante sosiedade civil hateten, partidu politiku sira atu ukun nasaun tenke iha prinsipiu politika ida ne’ebe diak bá dezenvolvimentu povu nia moris, la’os hari’i partidu hodi ukun tanba idelogia kapitalizmu, atu kontrola, dumina deit osan rekursu naturais, mina no gas nian.


Pe. Aparicio mos dúvida, tanba sá mak partidu barak mosu tan iha Timor-Leste, keta hanoin atu dumina deit osan mina no gas nian, maibe osan rekursu naturais ne’e povu nian e tenki hadia povu nia moris, karik sai ukun iha nasaun ida ne’e labele domina buat hotu-hotu hodi hakarak han mesak deit.


Maibe tuir nia hare katak, partidu ne’ebe agora rejistradu iha CNE barak mak hakarak ukun mesak, tanba deit atu kontrola, dumina osan mina no gas nian, maibe lahanoin ona nasaun ne’e atu bá ne’ebe los i ukun lá tuir povu nia hakarak.


Tanba ne’e, Pe. Aparicio haklaken, tuir maromak nia ukun fuan, katak, wainhira ita servisu la’os servisu mesak, maibe servisu ne’e ajuda mos husi ema seluk nia kontribuisaun mak ita hetan susesu, para hodi garante nudar serviso humanu, maibe to’o hetan nia rejultadu, dala ruma utiliza bá nia a’an deit (Egoisme Social).



Governu PM Xanana Gusmao Abandona Kantor Timor Oan Hodi Selu Osan Bo'ot Artista Rai Liur


Jornal Timor Post
Tersa, 08 Maiu 2012


“MTCI Abandona Artista Timor Oan”

Artista kantor Timor oan sira senti triste abandonadu, tamba Ministeriu Turismu Comersiu Industria (MTCI) sempre aluga artista husi rai liur ne’ebe mai hananu minutu 20 deit tenki selu ho osan ne’ebe kuantidade bo’ot.


Kritika sira ne’e, artista Timor oan hato’o tanba lamenta ho MTCI ne’ebe konvida artista husi rai liur, no estraga povu nia osan saugate deit.


“Ema sira iha MTCI mesak katuas deit, konvida artista husi CPLP so para halo sira relembra sira nia tempu pasadu, wainhira sira hamutuk ho portugues sira iha momentu ne’eba,” hateten Kantor, Leo Moniz, via telefone bá Timor Post, segunda (07/05).


Nia hateten, hare bá kondisaun real, artista barak mak seidauk bele kompete ho artista rai liur, ne’e depende no fator ida mai duni husi Governu, tanba durante ne’e lá fo espasu bá artista rai laran hodi promove a’an.


Nune’e mos, Artista Galaxi, Melcior Fernandes, hateten, Governu durante ne’e lá promove no lá konsidera artista Timor oan sira, tamba ne’e mak eventu bo’ot, sira sempre konvida artista husi rai liur. Tuir sira nia hare mos, durante ne’e, Governu fo importansia liu bá ema rai liur duke Artista Timor oan. 

Monday, May 14, 2012

Comite Central FRETILIN (CCF) Halo Estratejia Nivel Distrital


Jornal Timor Post
Segunda, 07 Maiu 2012


“Stratejia FRETILIN Bá Eleisaun Parlamentar”

Atu kompete iha eleisaun Parlamentar, 7 Julhu mai, lideransa Comite Central FRETILIN (CCF), halo estratejia iha nivel Distrital. Stratejia Politika CCF ne’e mak halo sorumutu ho estrutura Distrital hodi aprejenta lista kandidatus, membrus bc Parlamentu Nasional periodu 2012-2017 nian.

“Ami nia sorumutu ho maluk sira husi Distritu Aileu, atu trasa planu bá hasoru eleisaun Parlamentar, inklui halo avaliasaun servisu maluk sira durante iha Aileu bá eleisaun Prezidensial, informa Koordenadora Rejiaun III partidu FRETILIN, Josefa Pereira, bá Timor Post, Sabadu (05/05), iha salaun Timor klaran, Aileu.

Nia esplika, eskipa ita forma ema nain lima kada suku, nune’e sira bele hala’o servisu, hodi identifika kada Suku no Aldeia nesesidade sira nian, para oinsa nesesidade hirak ne’e, ne’ebe mak prioridade bele hatama iha Planu Partidu FRETILIN nian, wainhira manan iha eleisaun Parlamentar hein implementa deit.

Entertantu, reprejetante membru Parlamentu Nasional, Partidu FRETILIN, Distritu Aileu, Jose Antonio, kofesa, karik Partidu FRETILIN manan duni iha eleisaun Parlamentar, sei servisu tuir manual politika partidu nian no sei defende aspirasaun povu Aileu nian.

Governu Xanana Gusmao Halo Veteranus Hadau Malu Projeitu Eletrisidade

Image: radioaustralianews.net.au
 Jornal Timor Post
Segunda, 07 Maiu 2012


“Veteranus Hadau Malu Projeitu Eletrisidade”

Membru veteranus husi Distritus 13 kuaze 300 forma hodi hahu identifika sira nia naran atu asina kontratu bá implementasaun projeitu Governu bá eletrisidade tama suku hotu iha teritoriu.

“Ohin ami mai identifika naran hodi asina atu kaer projeitu eletrisidade bá suku sira,” veteranu ne’ebe lakohi publika nia naran informa bá TP, Sabadu (05/05).


Durante formatura veteranu balun lamenta, tanba lolos lista naran ne’e taka deit iha Distritu no lá presiza haruka veteranus sira gasta osan mai hare fali naran iha Dili.


Iha parte seluk, Sekretariu Estadu Eletrisidade Agua i Urbanizasaun (SEEAU), Januario Pereira, hateten, oras ne’e Governu loke prosesu bá segunda-ronda hodi veteranus mak hetan nafatin oportunidade implementa projeitu eletrisidade tama Suku.


Januario mos seidauk bele informa lolos, tanba foin prosesu tau naran ne’ebe involvimentus veteranus husi Distritus 13, kona bá total veteranus ne’ebe kaer projeitu ne’e.


Januario mos hatutan, fundus ne’e mai husi fundus Infraestrutura ne’ebe nia parte Labele Temi Sai.


“Orsamentu ne’e bo’ot, husi fundu infraestrutura, osan barak atu halo sentral eletrisidade bá media tensaun no alta tensaun, ne’ebe prosesu normal lao dadaun hodi tama bá segunda faze,” Januario dehan.


Nune’e mos, nia dehan, oras ne’e dadaun nia parte seidauk esplika sai total veteranus hira los mak hetan projeitu, tanba ekipa avaliasaun independente ida mak sei identifika dadus no lista ne’ebe tama. 

EPS Maubessi Menus Kadeira, Meja no Livrus Lá Tuir Korikulum


Jornal Timor Post
Segunda, 07 Maiu 2012


“EPS Maubisse Menus Karteira”

Kondisaun karteira hanesan meja no kadeira menus, halo alunus sira iha eskola Pre-Sekundario Sao Paulo No. 3, Maubessi, alunus barak mak tenke tur deit iha rai hodi akompaña prosesu aprendizazen.

“Problema ne’ebe mak ami hasoru, em geral maka kadeira ho meza, tanba alunus sira sei tur hela iha rai hodi simu materia,” informa diretor eskola, Pe. Felisano Soares, iha nia knar fatin, sesta (04/05).


Diretor ne’e haklaken, kadeira ho meza sira uza fali deit eskola primaria nian hodi fo bá alunus sira, hodi bele tur para simu materia. Profesor sira barak mak tur sena malu deit kuandu iha tempo izame, ida ne’e araska tebes bá mestre sira atu kontrola.


Nia hatutan, defikuldade seluk mak hanesan, menus professor atu hanorin, difikuldade ida tan mak kurikulum ne’ebe Edukasaun halo, livru sira ne’e mos halai se'es kurikulum ne’ebe Edukasaun haruka bá eskola hirak ne’e.


Defikuldade seluk ida mak, professor sira ne’ebe hanorin iha eskola ne’e senti hanesan abandona husi Ministeriu Eduksaun, tamba lá rona informasaun husi Edukasaun nasional liu-liu kona bá formasaun bá professor sira. 

 

FIFA Triste Governu Xanana Gusmao Lá Fo Importansia Bá Arbitrazen Timor Oan

Jornal INDEPENDENTE
Segunda, 07 Maiu 2012


“FIFA Triste SEJD Lá Fo Importansia Bá Arbitrazen Timor Oan”

Reprezetante Federation Internasional Football Amateur (FIFA) iha Asia, Azimi Abdullah, lá satisfeitu ho atetude Sekretariu Estadu Juventude Desportu (SEJD), ne’ebe lá fo lisensa bá arbitrazen Timor oan atu tuir izame track line iha Estadium Municipal Dili.

Referees Development Office FIFA ne’e dehan, ida ne’e hatudu katak, SEJD lá fo importansia bá arbitrazen sira.


“Imi mak lakon oportunidade ne’e, tanba aban hau fila ona ba hau nia rai, kada tinan kada membru FIFA hetan oportunidade ida deit hodi fo formasaun kona bá arbitrazen,” tenik Azimi iha sentru desportu xanana, Dili, Domingu (06/05).


Tuir nia, ezame track line ne’e importante tebes bá arbitrazen hodi bele prienxe kriteria FIFA.


Iha fatin hanesan, Xefe Departementu Arbitrazen, Federasaun Football Timor-Leste (FFTL), Gelasio da Silva, dehan, durante ne’e ema barak mak kestiaona kredibilidade no profesionalizmu arbitrazen iha TL, maibe kuandu atu halo treinamentu Governu mak lakohi fo fatin.


Tuir nia, hahalok ne’e dereitamente oho futuru arbitrazen Timor-oan nian.


Entertantu, Sekretariu Jeral FFTL, Amandio de Ataujo Sarmento, informa, iha loron 2 Maiu 2012, molok reprezetante FIFA fo terinamentu bá arbitrazen sira, nia parte haruka tiha ona karta pedidu ho numeru ref:AS-SG/FFTL/2012 bá Diretor Nasional Desportu, SEJD, hodi husu atu uza Estadium Munisipal hodi fo ezame track line bá arbitrazen sira.


Maibe, to’o tempo atu uza, SEJD fo autorizasaun bá seguransa sira hodi labele premite atu uza kampo refere, ho razaun du’ut iha kampo laran sei nurak hela.


Treinamentu ne’e foin remata iha Domingu, liu husi fahe sertifikadu FIFA, iha treinamentu ne’e, participante, Joel da Costa, mak hetan valor diak hodi konsege hetan bandeira husi FIFA.


FFTL Ladauk Selu Hotel Balun Iha Indonesia Hamutuk 60,000 Mill Dolares


Jornal INDEPENDENTE
Segunda, 07 Maiu 2012


“FFTL Seidauk Selu Hotel Balun Iha Indonesia”

Sekretariu Estadu Joventude Desportu (SEDJ), Miguel Manitelo, deklara nia foin simu karta ida husi organizasaun Sea Games, husi Indonezia, katak, Federasaun Footebol Timor-Leste (FFTL) seidauk selu hotel balun iha Indonezia.

Dividas hamutuk osan 60,000 mill dolares Amerikanu, maibe SEDJ lá temi hotel nia naran, ne’ebe delegasaun desportiva Timor-Leste uza hodi partisipa iha eventu Sea Games, iha tinan kotuk.


Governu ne’ebe lidera husi Primeiru Ministru Xanana Gusmao fo apoiu ba FFTL bá iventu Sea Games hamutuk total 1,6 milliaun Dolar Amerikanu.


“Osan ne’e 1,6 millioens hahu husi preparasaun to’o remata, tanba bá rai seluk ne’e osan ki’ik, maibe bá TL osan ne’e boot,” tenik nia.


Entertantu, SEJD rasik pronto atu fo informasaun no kontribuisaun bá Komisaun Anti Korupsaun (CAC) hodi investiga klean lideransa FFTL.


Tanba deskonfia hamosu indikasaun Korupsaun, Kolusaun, Nepotismu (KKN) bá falsifikasaun resivu iventu sea Games foin lalais ne’e.


Nia dehan, KKN iha FFTL ne’e mosu dezde uluk kedas, no nia parte konsege husu bá Inspector Jeral Estado maibe to’o agora laiha rejultadu.


Nia reforsa liu tan katak, FFTL hatama ona bá nia parte, maibe nia haree iha buat balun ke ladun lo’os iha gastu orsamentu.


SEDJ duvida bá relatoriu ne’e, tanba resivu balun “scan” deit.


“Investiga mos organizasaun desportiva sira, tanba dala ruma sira dehan ami mak halimar fali,” dehan nia.


Ba kestaun ne’e, Sekretariu Jeral FFTL, Amandio Araujo Sarmento, hateten, sira nia parte haruka ona resposta eskrita ba CAC iha loron Sesta liu bá. 

Governu Xanana Gusmao Asina Protokolu Kyotu, Selu Kada Tinan US$ 1 Millaun

Image: timorhauniandoben.blogspot.com

Jornal INDEPENDENTE
Segunda, 07 Maiu 2012


“Governu Asina Protokolu Kyotu, Selu Kada Tinan U$1 Milaun”

Governu obrigamente tenke selu U$1 milaun Dolar Amerikanu, kada tinan, bá organizasaun internasional kona-bá mudansa klimatika nian.


Timor-Leste iha dever seluk, tamba asina tiha ona protokulu Kyotu ho nasaun sira ne’ebe kontribui maka’as bá poluisaun.


Bá Kestaun ne’e, deputadu husi bankada CNRT, Aderito Hugo, hatete, ne’e failhansu Governu nian ne’ebe ho ambisaun ladun estuda klean antes asina tratadu ruma, maibe ho ansi deit.


Tuir nia, polusaun ka klimatika TL lá fo kontribuisaun hanesan nasaun bo’ot sira seluk ne’ebe mak nakonu ho industria maibe tamba saida mak Governu tenki asina kontratu ne’e.


Bá kestaun ne’e, Deputadu husi bankada FRETILIN, Inacio Moreira, hateten, desizaun ne’ebe Governu foti hodi asina ne’e tenki halo tuir, tanba lolos karik, kualker konvensaun iha ninia artigu, kada artigu ne’ebe regula regirozu , lo-lo’os ita tenki kuidadu no estuda didiak antes asina, se la’e ita rasik mak sai vitima bá kestaun ne’e. 

Alfandega Prende Sidadaun Indoenzia 2 Halao Pratika Ilegal Bá Mane

Image: idealsupplements.com
Jornal INDEPENDENTE
Segunda, 07 Maiu 2012


Halo Atividade Ilegal
“Alfandega Kaer Sidadaun Indoenzia Nain 2”

Membru Alfandega iha Postu integradu Batugade, Motain, Distritu Bobonaro, kaer sidadaun Indonezia nain 2 ne’ebe tama illegal mai TL hala’o pratika bisnis illegal.

Kazu ne’e akontese iha loron 25 Abril ne’ebe sidadaun nain 2 atu fila bá Atambua, Alfandega halo pasarebista hetan ekipamentu no ai-moruk sona alat kelamin sai bo’ot.


Diretor Jeral Reseita Alfandega, Cancio de Oliveira, hateten, durante hala’o pasarebista hetan mos daun no aimoruk tradisional inklui telefone 5 ho kamera dijital ne’ebe uza hodi hasai fotografia bá pratika injesaun anestezia inkui ekeipamentu seluk tan nudar evidensia.


“sira rua lori ai-moruk atu sona ita umanu nia alat kelamin sai bo’ot, ne’ebe konsidera kontra lei,” tenik Cancio, iha serviso fatin, Dili, Sesta 904/05).


Hafoin prende ema nian rua ne’e, Alfandega mos kontaktu kedas bá parte Polisia Imigrasaun no Funsionariu Saude hala’o kedas identifikasaun mediku bá ai-moruk tradisional ne’e. 

 

Deputadu AMP Kritika Governu Xanana Gusmao Halao Dezenvolvimentu Lá Umanu

Image: timorhauniandoben.blogspot.com
Jornal INDEPENDENTE
Segunda, 07 Maiu 2012



“Reabilitasaun Estrada Dili laiha Espasu Bá La’o Ain”

Rehabilitasaun Estrada Kapital Dili dirasaun tasi-ibun husi Embaxada Estadus Unidus Amerika (EUA) to’o Kampung Alor, lá fo espasu bá ema ne’ebe la’o ain, tanba laiha trotoar.


Joao Pedro, Juventude Aldeia 05, Suku Fatuhada, Sub Distritu Dom Aleixu, Dili, hateten, Governu fo atensaun liu oinsa kareta bele halai livre, maibe halu povu sira ne’ebe lao ain, tuir nia, dezenvolvimentu ne’e importante bá TL nudar nasaun foun, maibe benefisia bá ema balun deit, bá povu kiik sira halua tiha.


Nune’e mos, deputadu husi Bloku AMP iha Uma Fukun, Parlamentu Nasional, deputadu Adrianio do Nascimento mos preokupa, tanba reabilitasaun estrada ne’ebe laiha espoasu bá ema lao ain sira.


Tuir nia, dezenvolvimentu tenke iha umanu, atu fo mos fatin bá sira ne’ebe la’o ain, tamba maioria povu Timor-Leste sei lao ain. 

 

Sunday, May 13, 2012

84 Manifestantes Iha Hotel Timor Hetan Akuzasaun Husi MP

Image: ehow.com
Notisia Husi TVTL
Tersa Kalan, 04 Maiu 2012



Manifestante Iha Hotel Timor 84 Hetan Akuzasaun Husi MP
“Tribunal Distrital Dili Aplika Termus de Identidade Liu Husi Primeira Interogatoriu”

Tribunal Distrital Dili, aplika Termus de Identidade Rezidensia bá arguidu 84 ne’ebe envolve iha manifestasaun, iha Hotel Timor, iha komemorasaun Loron Mundial dos Trabailhadores.


Tribunal aplika Termus de Identidade Rezidensia bá arguidu, liu husi primeiru interogatoriu iha Kinta-feira kalan.


Hafoin liu husi prosesu investigasaun ne’ebe hala’o husi Polisia, bá manifestante ne’ebe hala’o krime, wainhira hala’o komemorasaun Loron Mundial bá Trabalhadores hodi estraga vidru Hotel Timor no asalta bá autoridade Polisia, Kinta-feira ne’e, hahu iha oras tuku 7:30 to’o tuku 1:00 kalan, Tribunal Distrital Dili hala’o primeiru interogatoriu bá arguidu sira, bazeia bá krime ne’ebe sira komete, liu husi akuzasaun Ministeriu Publiku nia Polisia Investigasaun Distritu Dili.


Iha Primeiru interogatoriu ne’e prezidi husi Juis internasional no Defensor Publiku, inklui husi parte Prekurador hodi aplika termus identidade rezidensia bá arguidu sira.


Hafoin prosesu primeiru interogatoriu Prokurador Domingos Bareto, hateten, termus ne’ebe aplika bá arguidu sira, ida ne’e prosesu sei kontinua hodi determina medida de kauzaun bá arguidu sira, tamba ne’e prosesu investigasaun sei kontinua hala’o hodi hatene autor bá kazu krimi ne’ebe hala’o husi arguidu sira.


Aliende ne’e husi parte Defensor Defeza, Wilson Domingas Pereira, hato’o katak, laiha evidensia ne’ebe forte husi parte Ministeriu Publiku hodi akuza nia kliente sira.


Hafoin rona tiha deklarasaun husi parte sira, Prokurador no Defensor Tribunal aplika Termus de Identidade Rezidensia bá arguidu sira. Oras ne’e arguidus sira hetan liberdade maibe Polisia no Prokurador sei buka nafatin evidensia ne’ebe forte hodi kondena ema ne’ebe sai autor bá kazu ne’ebe refere. 

Saturday, May 12, 2012

Koligasaun Laiha Konsensus AMP Hahu Nakdoko


Jornal Timor Post
Sabadu, 05 Maiu 2012


“L7: AMP Hahu Nakdoko”

Prezidenti Partidu Unidade Nasional Demokratika Rezistensia Timorense (UNDERTIM), Cornelio Gama ‘L7’, hateten, koligasaun Aliansa Maioria Parlamentar (AMP) ne’ebe hala’o iha tinan 2007 hahu nakdoko ona iha tinan ikus.


“Fou-foun AMP forte maibe agora nakdoko ona, ne’ebe, ami deside tetu didiak mak halo koligasaun tan, se lá diak, ami bá opozisaun,” L-7 dehan bá Jornalista sira iha sede partidu UNDERTIM, Fatuhada Dili, Sesta (05/05).


Nia dehan, koligasaun ne’ebe atu halo iha eleisaun Parlamentar tinan 2012, ne’e sei halo depois de eleisaun para bele hare’e se’e mak bo’ot, nune’e bele forma Aliansa ida ne’ebe ke forte.


Maske nune’e, Prezidenti UNDERTIM hakalaken, partidu UNDERTIM seidauk iha hanoin atu halo koligasaun ho partidu sira seluk antes eleisaun Parlamentar, tamba partidu 26 mak sei kompete iha eleisaun Parlamentar 7 Julhu mai ne’e.


Nia mos haktuir katak, UNDERTIM hahu hatene ona hodi bele hili partidu ida ne’ebe mak atu halo koligasaun depois eleisaun Parlamentar atu bele serve diak liu tan bá povu no nasaun, bá dezenvolvimentu sustentavel.


Tuir nia katak, AMP ne’ebe ukun tinan 5 nia laran, progresu dezenvolvimentu lao, maibe laiha konsensus iha partidu 5 ne’ebe hamutuk durante tinan lima (5) nia laran. 

Partidu KOTA no Trabalista Forma Aliansa Demokratika Ba Eleisaun Legislative 2012

Aliansa
Notisia Husi TVTL
Tersa Kalan, 05 Maiu 2012



Preparasaun Bá Eleisaun Parlamentar 2012
“Partidu KOTA no Trabalhista Forma Aliansa Demokratika”

Partidu KOTA no Trabalhista ofisialmente asina akordu koligasaun bá eleisaun Parlamentar, aliansa ne’e mos sei nakloke koligasaun ho partidu sira seluk.


Akordu ne’ebe hala’o iha Hotel Timor, Dili, Kinta-feira foin lalais ne’e, asina direitamente husi Prezidenti Partidu Trabalista ho Partidu KOTA, Prezidenti Trabalista anunsia sira nia koligasaun hodi partisipa iha eleisaun Parlamentar.


“Ami husi aliansa demokratiku, ami hakarak eleisaun parlamentar sei sai ezemplu hodi hametin unidade nasional, maibe ami mos iha preokupasaun barak katak, ita mos hala’o ita nia eleisaun barak ona, maibe ladun transparansia, iha manipulasaun barbarak, ho ida ne’e ita aprende experensia pasadu no ita hakat bá oin atu hadia diak liu tan” dehan Prezidenti Partidu Trabalista.


Entertantu Prezidenti Partidu KOTA Manuel Tilman hateten, akordu koligasaun bá eleisaun Parlamentar ne’e bá periodu tinan 2012 to’o 2017 no mos sei lá taka dalan bá partidu seluk atu hola parte iha aliansa ne’e.


Bá kestaun ne’e, koligasaun hafoin Manuel Tilman no Angela Freitas fo sira nia apoiu bá eis kandidatu Prezidenti da Republika husi Partidu FRETILIN Francisco Guterres “Lú-Olo”.


Iha akonrdu ne’e, hahu ohin bá oin, Angela Freitas sei asumi kargu hanesan Sekretariu Geral no Manuel Tilman sai hanesan Prezidenti bá Aliansa Demokratika. 

PD Deklara CNRT Lá Etika No Iresponsabilidade

Image: allthingsd.com
Jornal INDEPENDENTE
Kuarta, 02 Maiu 2012


“PD Konsidera CNRT Lá Etika Abandona Plenaria”

Deputadu Rui Menezes husi bankada Partido Demokrata (PD) hateten, nia parte sente triste ho atetude partidu CNRT nian, tanba, partidu ne’ebe kaer governu maka abandona fali Parlamentu Nasional bainhira atu halo aprovasaun bá lei ruma.

“Iha pratika Demokrasia, lolos opozisaun maka halo walk out, maibe iha Timor oin seluk, partidu ne’ebe kaer governu mak abandona fali plenaria Parlamentu, ne’e hatudu lá etiku, hahalok lá diak bá Demokrasia,” deklara Rui ho lian maka’as iha PN, Segunda-feira, foin lalais ne’e.

Lamentasaun hanesan mos, deklara husi deputada PD, Gertudes Moniz, katak, CNRT iha tempu ikus hatudu, iresponsablidade nu’udar partidu ida ne’ebe hamutuk hari’i Governu.


“Se Povu maioria mak kontinua lá partisipa iha eleisaun ne’e, sala deputadu sira nian, liu-liu deputadu CNRT nian,” dehan nia.


Gertude dehan, sinal refere hatudu bá koligasaun iha futuru tamba hatudu deskonfiansa bá malu.


Maske nune’e, Prezidenti Parlamentu Nasional, Lasama de Araujo, deside atu lei refere kontinua ajenda iha Kuarta no Kinta-feira hodi deskute.


Entertantu, Porta Voz bankada CNRT, Aderito Hugo da Costa, defende katak, sira abandona plenaria tanba planu alterasaun lei eleitoral iha tendensia politika. 

Thursday, May 10, 2012

Bankada CNRT Walk Out Hodi Abandona Plenaria Iha Debate Lei Eleitoral

Image: mtci-timorleste.com
Jornal INDEPENDENTE
Kuarta, 02 Maiu 2012


Bankada CNRT Abandona Plenaria
“Bankada Parlamentar UNDERTIM No FRETILIN Ameasa Sei Lá Priense Korum”

Bankada Parlamentar UNDERTIN no FRETILIN ameasa sei lá priense korum to’o mandatu remata iha fulan Julhu, tanba bankada CNRT abandona plenaria iha debate Lei Eleitoral.


Ameasa ne’e mosu relasiona ho Lei Eleitoral Parlamentar ne’ebe loron hat resin ona ajenda maibe bankada CNRT, PSD no ASDT lá marka prezensa iha Plenaria hodi prinese korum.


Bá  kestaun ne’e, Vise Prezidenti bankada UNDERTIM, deputadu Faustino dos santos “Renan Selak” hatete, atitude CNRT hatudu atu Lei Eleitoral ne’e labele muda hodi CNRT kontinua aproveita hadau votus hanesan esperensia iha eleisaun Prezidensial foin lalais.


“Ne’e sira (CNRT) kompromi ona, atu kontinua aproveita votus hanesan eleisaun foin lalais ne’e, mais kuidadu, ami mos sei lá priense korum to’o mandatu remata,” deklara Renan ho lian maka’as.


Entertantu, Prezidenti Bankada FRETILIN iha Parlamentu Nasional, Deputadu Aniceto Guterres, hateten, aktu ne’ebe CNRT hatudu ne’e katak, Bloku AMP liu-liu CNRT, PSD no ASDT lakohi atu halo alterasaun bá Lei Eleitoral.


Nia husu ba meza PN atu kontinua ajenda lei refere tamba presija tebes partisipasaun eleitor iha eleisaun jeral.


“Nudar reprejetante povu, iha obrigasaun, dever moral atu serve interese nasional, mais se kontinua lao hanesan ne’e loron-loron, ami mos sei lá priense korum iha oin mai,” deklara Aniceto.


Nia konsidera pozisaun CNRT, hatudu hanesan politika kosmetika ne’ebe koalia oin seluk maibe hatudu hahalok oin seluk.


Ba kestaun ne’e, Prezidenti Parlamentu Nasional, Fernando Lasama de Araujo, hateten, Governu ne’ebe forma husi partidu hat (4) ne’e iha kauza nia laran.


“Hahalok ne’e hatudu Governu esta em kauza, lojika mak ne’e, Parlamentu kuandu laiha ona maioria, Parlamentu bele tau em kauza ezistensia do Governu,” lamenta Lasama.

Lucia Lobato Nia Kaben Americo Lopes Hakilar Juis Balun Otonomista


Jornal INDEPENDENTE
Kuarta, 02 Maiu 2012



“JSMP Kritika MJ Lucia Nia Kaben”

Organizasaun Naun Govermental, Programa Monitorizasaun bá Sistema Judicial iha Timor-Leste (JSMP), kritika arguida Ministra Justica, Lucia Lobato nia laen, ne’ebe hakilar ‘autonomista’ ba juis balun, bainhira hala’o julgamentu bá kazu korupsaun, iha Tribunal Distritu Dili.


Americo Lopes akompaña nia kaben, arguida Lucia Maria Brandao Freitas Lobato, iha loron 24 Abril liu bá, hodi hala’o primeira julgamentu bá akuzasaun tolu ne’ebe nia kaben involve.


JSMP konsidera deklarasaun Americo ne’e hanesan presaun ida hasoru Tribunal.


Tuir diretor JSMP, Luis Sampaio, katak, julgamentu bá kazu arguida Lucia Lobato lao tuir prosesu normal maibe, parte Tribunal sei halo hela produsaun bá provas ne’ebe mak iha.


JSMP mos konsidera kazu ne’ebe involve Ministra Justica Lucia iha Gravidade (tingkat keseriusan) ne’ebe tenki iha formasaun Juis panel.


Tuir ajenda katak, Tribunal Distritu Dili sei hahu fali julgamentu bá kazu ne’e iha loron 23 to’o 25 maiu tinan ida ne’e. 

PM Xanana Gusmao Lá Autoriza Intelejensia Buka Tuir Autor Karta Anonimu


Jornal INDEPENDENTE
Kuarta, 02 Maiu 2012



PM Xanana Lakohi Intelejensia Buka Tuir Autor Karta Anonimu
“Deputada FRETILIN: Karta Anonim Ne’e La’os Foin Akontese Maibe Bei-beik Ona”

Primeiru Ministru Xanana Gusmao sei lá autoriza, nia intelezensia bá buka tuir autor karta anonimu ne’ebe hatu’un nia integridade inklui Prezidenti Republika eleitu, Taur Matan Ruak.


Nia konsidera autor bá karta anonimu ne’e senti fuan kanek no laran moras ho rezultadu eleisaun Prezidensial, ne’ebe hili Taur Matan Ruak bá Prezidenti foun.


PM Xanana mos husu bá autor ne’e atu brani hatudu a’an ba publiku, hodi nune’e labele toman ho hahalok a’at ne’e.


Nia dehan, iha Parlamentu Nasional, iha Demokrasia, Partidu opozisaun kritika Governu iha debate orsamentu, maibe iha kotuk sira dame malu.


Xanan fo exemplo katak, foin lalais PR Horta kritika nia iha media Australia, maibe nia parte senti ida ne’e Demokrasia diak ida atu nia simu no halo reflesaun, karik halo sala.


Kona bá akuzasaun prezidenti partido CNRT sosa votus, Xanana dehan, ne’e nudar akuzasaun beik-ten.


Bá kestaun ne’e, Deputada FRETILIN, Josefa Pereira, hateten, durante ne’e dala barak ona mosu karta anonimu no ema lá dun kestiaona hanesan Primeiru Ministru kestiaona, tamba karta anonimo ne’e mos dala barak hasoru lideransa FRETILIN, maibe Lideransa FRETILIN lá kestiaona.


“La’os foin mak karta anonimu ne’e mosu, dala barak ona I laos foin hasoru Primeiru Ministru. Durante ne’e ema halo bá ami (FRETILIN) nia lideransa, ami nonok deit, tanba saida mak tenke kestiaona karta ne’ebe mak lalos,” deklara Josefa. 

Wednesday, May 9, 2012

Ramos Horta Observa Governu AMP Lá Tau Atensaun Ba Povu Nia Moris


Jornal INDEPENDENTE
Kuarta, 02 Maiu 2012


Governu Lá Tau Atensaun Ba Povu Nia Moris
“Horta: Kondisaun Moris TL Halo Ema Frustradu”

Prezidenti Repúblika, Jose Ramos Horta, observa katak, kondisaun moris iha Timor-Leste halo ema moris frustradu, tanba governu seidauk fo atensaun masimu hodi hadia povu nia moris.


Tuir nia hare’e, dala barak moris iha Timor-Leste familia ida ema barak demais hodi provoka frustradu iha familia no sosiedade nia laran.


Pior liu, Horta dehan, kondisaun eskola iha Timor-Leste ne’ebe sediauk diak, halo estudante sira husi foho mai butuk hamutuk iha Dili, depois fatin laiha, han hemu mos laiha.


Horta dehan, Governu tenke esforsu hodi loke kampu servisu ba juventude sira para bele moris iha kondisaun ida ne’ebe diak.


Relasiona ho loron mundial bá trabalador sira, nia dehan, Governu ho emprezariu sira tenki hadia diak liu tan bá trabalador sira.


Governu ne’ebe mai, sei mai iha tinan lima mai oin, tuir nia, tenke tau matan diak liutan bá joventude nia dignidade hodi bele realiza.

 

KFP Hahu Loke Procesu Investigasaun Ba Funsionariu Publiku 40

Image: noticias.terra.es

Jornal INDEPENDENTE
Kuarta, 02 Maiu 2012


“KFP Hahu Investiga Funsionariu Publiku 40”

Komisaun Funsaun Publiku (KFP) hahu loke prosesu investigasaun ba Funsionariu Publiku nain 40 ne’ebe identifika involve iha kampaña eleitoral primeira no segunda ronda.


Prezidenti KFP, Komisariu Liboriu Pereira, hateten, prosesu ne’ebe oras ne’e dadauk la’o, sei konfirma ho funsionariu sira ne’ebe naran tama iha lista funsaun publiku nian.


Ne’e duni, nia hatutan, prosesu verifikasaun maka bele identifika iregularidade ne’ebe maka funsionarius sira komete durante tempu kampaña politika.


“Sedu ka tarde, bainhira prosesu ne’e hahu tenke foti konkluzaun pozitivu hodi labele kondena ema sein (lá ho’o) faktu,” esplika Liboriu.


Maibe, to’o ohin loron sekretariadu KFP sediauk defini klaru kona bá iregularidade ne’ebe mak funsionariu sira komete.


Antes ne’e, tuir ekipa monitorizasaun PDHJ hasai relativu katak, funsionariu publiku hamutuk nain 6 mak envolve iha kampaña eleisaun Prezidensial, primeira volta husi kandidatu Jose Luis Guterres no mos hamutuk ho kareta, motor Estadu, hamutuk 10 resin mak envolve iha kandidatura prezidenti Fernando Lasama nian, inklui Francisco Guterres “Lú-Olo”, Taur Matan Ruak, no seluk tan. 

PD Sei Koliga Depois Eleisaun Parlamentar

Image: odanmatan.blogspot.com

Jornal Timor Post
Kuarta, 02 Maiu 2012



“PD Buka Koligasaun Depois Eleisaun Parlamentar”

Partidu Demokratiku (PD) sei lá halo koligasaun antes eleisaun Parlamentar, maibe sei halo koligasaun hafoin rejultadu eleisaun Parlamentar.


Nia hatutan, mas se karik lá manan mutlak mos PD sei halo koligasaun ho partidu ruma, mas ida ne’e depois de eleisaun, tanba PD hakarak sukat nia forsa rasik.


“Ami fiar katak laiha partidu ida mak bele manan mutlak iha eleisaun Parlamentar,” lia hirak ne’e hato’o husi sekretariu Jeral interinu, Samuel Mendonça, ba imprensa nasional sira, wainhira hala’o konsolidasaun PD, Domingu (29/05) foin lalais iha Comoro, Aldeia 12 de Outubru no Golgota.


Bá militantes no simpatizantes sira, Samuel husu atu kaer metin kultura no tradisaun PD nian, hodi bele respeita partidu sira seluk ne’ebe tama iha aldeia refere, tanba maske diferenti partidu politiku maibe povu iha aldeia ka suku ne’e, ida dei, mesak Timor oan.

Boatus Intrega Funu Nain No Saudozo Nia Ruin Bá Estadu TL


Jornal Timor Post
Kuarta, 02 Maiu 2012


Intrega Funu Nain No Saudozo Nia Ruin Bá Estadu TL
“Horta Seidauk Simu Informasaun”

Prezidenti Repúblika, Dr. Jose Ramos Horta, hateten, nia parte seidauk simu informasaun ofisial ruma husi Estadu Indonesia Kona-bá rumoris ne’ebe espailla katak, atu intrega funu nain no saudozo sira ne’ebe mate, nia ruin iha 20 de Maiu 2012.


“Hau lá simu informasaun ofisial ruma, hau lá hatene se mak lansa informasaun ida ne’e no se mak soe boatus ida ne’e,” Horta dehan bá jornalista sira iha nia servisu fatin, segunda (30/04) foin lalais, relasiona ho boatus ne’ebe mak ohin loron espalla iha publiku katak, iha vizita Prezidenti Repúblika Indonesia mai Timor-Leste sei intrega mos funu nain ne’ebe sei moris no saidozo sira nian ruin.


Nia haktuir, dala barak estadu TL husu bá Indonesia atu haree didiak Heroi nasional, Nicolao Lobato nia ruin iha ne’ebe, hakoi iha ne’ebe maibe to’o agora seidauk hetan informasaun lolo’os husi Estadu Indonesia. 

PR Horta Realiza Atividade Dili Maratona no Tour de Timor

Image: blog.jacquihoking.com

Notisia Husi TVTL
Tersa Kalan, 05 Maiu 2012


Sidade Dili Sai Sidade da Paz
“PR Horta Realiza Aktividade Dili Maratona no Tour de Timor”


Prezidenti da Republika hateten katak, Dili Maratona no Tour de Timor hanesan programa ida hodi promove Dili sai Sidade bá Paz, programa hirak ne’e hetan apoiu husi Governu nomos kompañia nasional no internasional balun.


Dr. Jose Ramos Horta hateten katak, durante hala’o kampaña iha sidade Dili da Pas, liu husi Dili Maratona no tour de Timor sempre hetan apoiu husi Governu, Kompañia Air Note no Timor Telekom (TT), kompañia Timor Telekom no Air Note hahu husi primeira kampaña sidade Dili da Paz to’o oras ne’e fo apoiu nafatin bá programa ne’e.


Prezidenti da Republika fiar katak, kleur ou lalais, Dili sei sai duni Sidade Dili da Pas no sai nudar sidade uniku iha mundu, sein konflitus, tamba ne’e kampaña bá dala 6 ne’e tenki hala’o nafatin hodi bele hetan pas no estabilidade iha rai ida ne’e.

Tuesday, May 8, 2012

Governu AMP Obriga Trabailadores Timor Oan Servisu Iha Loron Bo'ot Bá Trabalahadores


Notisia Husi TVTL
Tersa Kalan, 05 Maiu 2012


Timor Oan Triste Bá Loron Bo’ot Trabalhador
“Governu Obriga Trabailador Tamba 20 de Maiu Konstrusaun Estrada Emerzensia Tenki Remata”

Trabalhadores bá estrada no lozas balun kontinua loke maske ohin loron (01/05), loron bo’ot ba trabalhadores sira, razaun trabalhadores kontinua hala’o servisu iha loron feridau hodi bele hata’an bá nesidades loron-loron.


Loron 01 fulan Maiu nudar loron bo’ot bá trabalhador sira iha mundu tomak, tinan-tinan sempre selebra loron bo’ot ida ne’e no trabalhadores sira iha direitu hodi deskansa iha loron ida ne’e.


Iha Timor-Leste komemora mos loron bo’ot ida ne’e katak, trabalhadores sira hetan direitu ferias ou deskansa iha loron espesial ida ne’e, maibe kontrariu ho trabalhadores balun, ne’ebe sira nia servisu ezizi atu sira kontinua nafatin halo servisu iha loron ne’e, tamba deit kestaun de responsablidade no kestaun bá hatan nesesidade familia nian.


“Ami kontinua servisu tamba ita nia Governu mos obriga, katak, dia 20 de Maiu agora tenki remata ona, tamba ne’e ami tenki seviso nafatin, se karik ami lá servisu iha loron hanesan ne’e, entaun servisu labele hotu iha loron 20 de Maiu,” dehan trabalador ne’ebe halo konstrusaun emerzensia ba estrada iha Kapital Dili. 

Manifestante Harahun Vidru Hotel Timor

Image: news.asiaone.com
Notisia Husi TVTL
Tersa Kalan, 05 Maiu 2012



Manifestante Harahun Vidru Hotel Timor
“PNTL Uza Forsa Ho Tiru Gas Air Mata No Kaptura Responsavel Manifestante”

Membru Polisia ida hetan kanek wainhira hala’o hela atuasaun asaun pasifiku iha Hotel Timor Dili, iha asaun pasifiku ne’e massa mos konsege haraun vidru Hotel nian no Polisia kaptura manifestantes balun.


Estudante no joventude iha kapital Dili komemora loron trabailador, iha eventu ne’e masa organiza a’an hodi hahu marca husi Kaikoli hodi ba to’o iha Hotel Timor nia oin.


Asaun pasifiku ne’e hanesan jestu de protestu hasoru Diretor Hotel Timor ne’ebe hasai trabalhador Timor oan hamutuk nain 4 husi servisu.


Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) lá fo autorizasaun hodi halo manifestasaun iha fatin ne’e, maibe manifestante sira kontinua halao manifestasaun hodi hasoru Diretor Hotel Timor.


Dezentendementu entre manifestante no Polisia rejulta membru PNTL nain 3 kanek no vidru Hotel nian hetan tuda husi massa, maibe PNTL konsege halo atuasaun bá akontesementu ne’e ho tiru gas Air Mata e PNTL mos uza nia forsa konsege kaer responsavel husi manifestasaun hodi submete bá investigasaun. 

FRETILIN Dezafia No Motiva Maka'as Media Nasional Publika Lia Los Bá Interese Nasional


Jornal INDEPENDENTE
Sesta, 04 Maiu 2012


“Media Nasional Tenki Brani Publika Lia Los”

Bankada FRETILIN iha Parlamentu Nasional (PN) dezafia no motiva maka’as Media Nasional sira hodi publika lia los bá interese nasional.


Kinta-feira (03/05) nu’udar loron liberdade imprensa ne’ebe mundu tomak selebra loron ne’e, inklui Timor-Leste ne’ebe organiza husi organizasaun media sira.


Nune’e, ho loron liberdade imprensa ne’e, FRETILIN kongratula media tomak ne’ebe durante ne’e sai hanesan kontrolu social iha nasaun foun ida ne’e.


“Ami (FRETILIN) fo parabens bá imi (Jornalista no Media) hotu ne’ebe selebra loron liberdade ne’e, husu atu brani publika lia los,” deklara Vise Prezidenti bankada FRETILIN, Deputadu Francisco Branco, liu husi konferensia imprensa horsehik iha Bankada FRETILIN.


Nia hatutan, nudar orgaun komunikasaun social no kontrolu social, kontinua garante nia profesionalidade no dedikasaun hodi informa lia los bá publiku.


Durante independensia TL, Branco dehan, Media hatudu nia imparsialidade maske ho problema no difikuldade ba ekipamentus ne’ebe jornalista sira infrenta.